Ang[89] masunod nga pahina[98] (106)[105]
amo[47] ang isa ka bahin[00] sang[5X][89] pamukás[68] nga dissertasyón.
Ang titulo sang[5X] tesis
amo[47] :
ANG MGA PAGPANALAWSAW SING[5][89]
MGA REAKSION[108] GIKAN[48] SA DEHIDRO-ASKORBIKO KAG DUHA-KETO-GULONIKO NGA ASIDO
KAÚPUD[106] SA[52] BULIG[51] SA SPEKTROSKÓPYA NGA INPRA-PULA (IP/SIP/IR) NGA[82] NAGBULIG[1] SANG[5X] KOMPYUTER
(sa Aleman nga lenguahe)
ginpresentar ni Detlep Pagel (= Detlef Pagel)
(nga natawo sa Hermannstein (Distrito Wetslar / Kreis Wetzlar), Alemanya)
Gießen (Giessen) 1992
in Überarbeitung ... morgen mehr ...;
SORRY! Correction in progress ... tomorrow more ...;
Pagwawasto sa pag-unlad ... dugang ugma ...
Ini (nga pahina) amo[47] sinulat[50] sang[5X] awtor[4X] kaúpud[106] sa[52] makinilya kag binadbad[2] , kag binutang[3] sa world-wide-web (Pangkalibutan nga Web) kaúpud[106][52] sang iya nga maalwan[93] nga pahanugot[4] ©2020-2021.
... Entwurf; draft; ang desinyo;
|
Hiligaynon-Alphabet
gemäß Hiligaynon-Reihenfolge: | ||||||||
| a b k d e g h i l m n ng o p r s t u w y | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Fremdwort-Konvertierung: | ||||||||
| ... unerledigt (??) |
- nach neuesten Erkenntnissen (Stand:16.01.2021) kann man in Hiligaynon "indogerm.Passivsätze (ohne Akteur)" durch Kausativ-Modus ausdrücken. Ob dies auch in anderen philip.Sprachen möglich ist, ist (noch unklar / unerledigt)
Falls möglich, könnte man die "(... awtor)"-Satzkonstruktionen überarbeiten (hier noch unerledigt) - nach neuesten Erkenntnissen (Stand:18.01.2021)[103] können reflexive Verbkonstruktionen wie folgt erzeugt werden (hier noch unerledigt/ungeprüft) (s.Lit.):
- Methode A1: VERB-Form + Pers.PRON.[=ERG.,postpos.]/ARTikel[=ERG.] (+ggf.Pluralmarker) + NOMEN + "ang [=ABS.] kaugalingon" + Pers.PRON.[=ERG.,postpos.].
- Methode A2: VERB-Form + Demo.Pron.[=ERG.] (+ggf.Pluralmarker) + NOMEN + "ang [=ABS.] iya [=Pers.Pron.,3p.Sg.,prepos.=ERG.] kaugalingon".
- Methode B: VERB-Form + Pers.PRON.[=ERG.,postpos.]/ARTikel[=ERG.] (+ggf.Pluralmarker) + NOMEN + "ang [=ABS.]" + Pers.PRON.[=ERG.,prepos.] + "nga"[=Linker] + "kaugalingon".
- Methode C: VERB-Form + Pers.PRON.[=ERG.,postpos.] + "ang [=ABS.] isa kag isa"
Zu Lernzwecken müsste der Ergativ-Marker "sang" (def.) / "sing" (undef.) und der Obliquus-Marker "sa" unterschiedlich geschrieben werden:
Die pinkfarben hinterlegten Textstellen in Cebuano und Hiligaynon sollen einander entsprechen.
...
- FETT als Objekt/Patientmarker (eines Aktivsatzes) oder Subjekt/Aktormarker (eines Objektfokus-Satzes)
- fett/kursiv als Genitiv-Marker
Die pinkfarben hinterlegten Textstellen in Cebuano und Hiligaynon sollen einander entsprechen.
Alle rot- und grünfarbenen Wörter sind ungeprüft
All red and green colored words are unproofed
106
5[109] Sumaryo
Sa sining[99] dissertasyón, ginusisa[7][100] pareho[49][112] ang oksidasyón[6] kag pagbuhin sang[5X] askorbiko[43] nga asido kag sang[5X] dehidro-askorbiko nga asido (oksihenasyón[6] -pagbuhin (redoks) nga sistema) kag man[112] ang alkalino nga hidrolisis gikan[48] sa dehidro-askorbiko nga asido (DHA) padulong[11] sa duhaketo-guloniko nga asido (DKG) . Ang duhá[112] nga nakaeksperyensya[12] sa[5X] isa ka importante nga pagsakdag[13] amo[47] , ang metodo[9] para[11] sa inpra-pula (IP / IR) nga spektroskópisko nga obserbasyón[10] nga mga reaksion, kag man[112] ang interpretasion[8] kaúpud[106][52] sa bulig[51] sang[5X] na-usisa nga mga parametro nga banda, sang[5X] istandard[14] nga kag kalibrasyón nga mga espektro[101] gikan[48] sing[5] mga pagtatakus nga inpra-pula sa mga sustansia nga[82][82Y] naga-unod[92] sa H–O kag C=O nga bono[63] nga mga grupo.[93Z]
Sa sini[99] nga konteksto, nausisa[15][100] ang mga problema sang[5X] tautomerismo nga keto-enol para[11] sa asetil-aseton kag (iso-)askorbiko nga mga asido. Kag nian[16] nagguwa[17] ini nga[82] ang kuadradong gamot nga mga balor sang[5X] integral nga ekstinksyón[53] nga koepisyent(o)[53X] sang[5X] pagpalangurog[19] nga mga moda[18] sang[5X] O=C nga pag-unat-unat[20] , nga[82] amo[47] proporsional[21] sa mga pagbag-o sang dipole nga momentum, nagbag-o ang ila mga kaugalingon sa kaanggid[22] nga paagi bangud[54][62] sang[5X] pag-ilis[23] sing[5X] magkaingod nga mga grupo nga bono[63] . Nahímoan[69] pagsunod (sang awtor[4X] ) ang penomenon[94] nga hidrasyón sang mga grupo nga keto paági sa inpra-pula nga espektroskópya sa isa ka simple nga molekula (amo[55] butanal). Indě matúdos[25] pa ang interpretasion[8] para[11] sang[5X] dehidro-askorbiko nga mga asido sa solusyón bangud[62] sang[5X] madamong[70] mga epekto sang[5X] impluwensia sang[5X] isa kag[24] isa. Apang[26] natabo[56] ang maathag[25] nga mga kinatuhayan[95] sa ginútlan[57] sang[5X] daw-kristal[27] nga porma[58] sa bis-DHA[85] kag sang[5X] porma[58] sa DHA nga nagalakip[27X] sang tubig sa mga rehiyon[60] nga H–O kag O=C nga pa-unat[20] nga bibrasyón[19] . Maathag[28] nga nagmadinalag-on[71] ang deuterasyón[29] sang[5X] mga grupo nga HO para sa[62] bis-DHA[85] . Napat-ud[61] ang punksyonal[31] nga mga kaangtanan sang[5X] temperatura kag pH kaúpud[96] ang isa ka enerhiya sang[5X] aktibasyón[32] sing[5X] 79.3 kJ / mol para sa[62] proseso nga saponipikasyón[30] nga DHA. Nahímuan[69] pagbulagay[64] (sang awtor[4X] ) ang tubtob sa tatlo[84Q] ka talaksan nga inpra-pula (IP / IR) nga spektro, nga[82] amo[91] sa DHA, DKG, kag isa ka sustansia kaangay sang[5X] Redukton, gikan[48] sang solusyón nga D2O kaúpud[106][52] sa bulig[51] sang[5X] elektroniko nga pagproseso sang[5X] data (EPD / EDP)[33] . Nakaúyun[67] ang balor nga pKa sang[5X] produkto sa paghimo[64] sing habón (DKG), nga[82] ginimbestigar[104] sang[5X] pH-titrasyón kag sang[5X] inpra-pula nga spektroskópya sa kilala nga mga balor nga pKa sang[5X] okso-karboniko nga mga asido. Nahimo nga masundon (sang[5X] awtor[4X] ) ang ebolusyón sang[5X] CO2 sa mga espektro[101] sang[5X] mga pildoras[34] pabalik sa DKG, nga[82] naghimo sang dekarboksilasyón. Apang[26] , amo[91] pa malig-on gid[35] ang DKG sa mga mataas nga konsentrasyón[36] sa solusyón sa palibot sing 37°C[73] . Kwalitatibo nga ginusisahan[37] amo[47] ang mga reaksion[108] nga pagkadunot sang DKG - nga[82] nagasugod[38] gikan[48] sa mga solusyón nga stok[77] nga DKG man sa neutral kag sa alkaline nga bahin[00] sang[5X] pH, sa luás sang inpra-pula nga espektroskópya (IP / IR) pa kaúpud[106][52] sang espektropotometríya kag espektroskópya sang[5X] ploresensya kag man[112] kaúpud[106][52] sang espektroskópya nga resonansiya[75] sang[5X] paglibot nga elektron (RPE / ESR). Nahimo nga mag-asosasyón[76] (sang awtor[140] ) ang rubi nga pula nga sustansia, nga[82] nagtumubo sa mataas nga balor nga pH gikan[48] sang[5X] pareho[49][112] nga DHA kag DKG, kag indi malig-on batok sang mga impluwensia sing hangin, kaúpud[106][52] sang mga proseso nga kemiko nga radikal nga libre. Ginkítŕhan[78] (sang awtor[140] ) ang isa ka signal sang ESR , nga[82] itudlo sa R–O● nga mga radikal.
Makalilibug[79] siya nga[82] gina-apekto[39] sang walay nga pagkalíg-on[80] sang DHA kag DKG ang reduksyón[45] kag oksidasyón[6] . Busa, dili ginabuhin[41] nga kompleto[81] ang DHA sa kalapad[42] sang[5X] pisiolohiko nga pH sa mga pareho nga molar nga konsentrasyón sang[5X] NADH bangud[62] sang[5X] ekstrang[113] saponipikasyón sang[5X] DHA lamang. Ang parého[44] nga magamit sa mga pagbuhin[45] sang[5X] mga substansiya, nga[82] nagaunod[92] sang grupo nga H–S, kag pára sa sinâ[83] gin-kítŕ na[46] (sang awtor[140] ) ang isa ka dayag[84X] nga kahusay[84Y] sing reaksyón[108] daw kaangay pára sa saponipikasyón sang[5X] DHA. Apang, ang isa ka intermedya[87] nga estado[88] , nga pagkatapos kon ano[82] masunod ang reaksyón[108Y] sang[5X] matuod nga pagbuhin sang[5X] DHA , ipaga-eksperiensia kaúpud[106][52] sa[97] inpra-pula nga espektroskopiya kag sa panahon sang[5X] mga reaksyón[108] kaúpud[106][52] sa mga grupo nga H–S. Gin-kítŕhan na[78] (sang awtor[140] ) ang maathag nga inpra-pula nga espektroskopisko nga mga pagpatuhay sa mga reaksiyon[108Y] sang oksihenasyón sa tunga sang[5X] mga (kemikal nga) deribatibo nga[82] mahimo ukon indi mahimo pagporma isa ka singsing nga C(6)–O–C(3).
Revision of NOTA starting later ... (das kann noch sehr lange dauern)
5[109] Sumaryo
Sa sining[99] dissertasyón, ginusisa[7][100] pareho[49][112] ang oksidasyón[6] kag pagbuhin sang[5X] askorbiko[43] nga asido kag sang[5X] dehidro-askorbiko nga asido (oksihenasyón[6] -pagbuhin (redoks) nga sistema) kag man[112] ang alkalino nga hidrolisis gikan[48] sa dehidro-askorbiko nga asido (DHA) padulong[11] sa duhaketo-guloniko nga asido (DKG) . Ang duhá[112] nga nakaeksperyensya[12] sa[5X] isa ka importante nga pagsakdag[13] amo[47] , ang metodo[9] para[11] sa inpra-pula (IP / IR) nga spektroskópisko nga obserbasyón[10] nga mga reaksion, kag man[112] ang interpretasion[8] kaúpud[106][52] sa bulig[51] sang[5X] na-usisa nga mga parametro nga banda, sang[5X] istandard[14] nga kag kalibrasyón nga mga espektro[101] gikan[48] sing[5] mga pagtatakus nga inpra-pula sa mga sustansia nga[82][82Y] naga-unod[92] sa H–O kag C=O nga bono[63] nga mga grupo.[93Z]
Sa sini[99] nga konteksto, nausisa[15][100] ang mga problema sang[5X] tautomerismo nga keto-enol para[11] sa asetil-aseton kag (iso-)askorbiko nga mga asido. Kag nian[16] nagguwa[17] ini nga[82] ang kuadradong gamot nga mga balor sang[5X] integral nga ekstinksyón[53] nga koepisyent(o)[53X] sang[5X] pagpalangurog[19] nga mga moda[18] sang[5X] O=C nga pag-unat-unat[20] , nga[82] amo[47] proporsional[21] sa mga pagbag-o sang dipole nga momentum, nagbag-o ang ila mga kaugalingon sa kaanggid[22] nga paagi bangud[54][62] sang[5X] pag-ilis[23] sing[5X] magkaingod nga mga grupo nga bono[63] . Nahímoan[69] pagsunod (sang awtor[4X] ) ang penomenon[94] nga hidrasyón sang mga grupo nga keto paági sa inpra-pula nga espektroskópya sa isa ka simple nga molekula (amo[55] butanal). Indě matúdos[25] pa ang interpretasion[8] para[11] sang[5X] dehidro-askorbiko nga mga asido sa solusyón bangud[62] sang[5X] madamong[70] mga epekto sang[5X] impluwensia sang[5X] isa kag[24] isa. Apang[26] natabo[56] ang maathag[25] nga mga kinatuhayan[95] sa ginútlan[57] sang[5X] daw-kristal[27] nga porma[58] sa bis-DHA[85] kag sang[5X] porma[58] sa DHA nga nagalakip[27X] sang tubig sa mga rehiyon[60] nga H–O kag O=C nga pa-unat[20] nga bibrasyón[19] . Maathag[28] nga nagmadinalag-on[71] ang deuterasyón[29] sang[5X] mga grupo nga HO para sa[62] bis-DHA[85] . Napat-ud[61] ang punksyonal[31] nga mga kaangtanan sang[5X] temperatura kag pH kaúpud[96] ang isa ka enerhiya sang[5X] aktibasyón[32] sing[5X] 79.3 kJ / mol para sa[62] proseso nga saponipikasyón[30] nga DHA. Nahímuan[69] pagbulagay[64] (sang awtor[4X] ) ang tubtob sa tatlo[84Q] ka talaksan nga inpra-pula (IP / IR) nga spektro, nga[82] amo[91] sa DHA, DKG, kag isa ka sustansia kaangay sang[5X] Redukton, gikan[48] sang solusyón nga D2O kaúpud[106][52] sa bulig[51] sang[5X] elektroniko nga pagproseso sang[5X] data (EPD / EDP)[33] . Nakaúyun[67] ang balor nga pKa sang[5X] produkto sa paghimo[64] sing habón (DKG), nga[82] ginimbestigar[104] sang[5X] pH-titrasyón kag sang[5X] inpra-pula nga spektroskópya sa kilala nga mga balor nga pKa sang[5X] okso-karboniko nga mga asido. Nahimo nga masundon (sang[5X] awtor[4X] ) ang ebolusyón sang[5X] CO2 sa mga espektro[101] sang[5X] mga pildoras[34] pabalik sa DKG, nga[82] naghimo sang dekarboksilasyón. Apang[26] , amo[91] pa malig-on gid[35] ang DKG sa mga mataas nga konsentrasyón[36] sa solusyón sa palibot sing 37°C[73] . Kwalitatibo nga ginusisahan[37] amo[47] ang mga reaksion[108] nga pagkadunot sang DKG - nga[82] nagasugod[38] gikan[48] sa mga solusyón nga stok[77] nga DKG man sa neutral kag sa alkaline nga bahin[00] sang[5X] pH, sa luás sang inpra-pula nga espektroskópya (IP / IR) pa kaúpud[106][52] sang espektropotometríya kag espektroskópya sang[5X] ploresensya kag man[112] kaúpud[106][52] sang espektroskópya nga resonansiya[75] sang[5X] paglibot nga elektron (RPE / ESR). Nahimo nga mag-asosasyón[76] (sang awtor[140] ) ang rubi nga pula nga sustansia, nga[82] nagtumubo sa mataas nga balor nga pH gikan[48] sang[5X] pareho[49][112] nga DHA kag DKG, kag indi malig-on batok sang mga impluwensia sing hangin, kaúpud[106][52] sang mga proseso nga kemiko nga radikal nga libre. Ginkítŕhan[78] (sang awtor[140] ) ang isa ka signal sang ESR , nga[82] itudlo sa R–O● nga mga radikal.
Makalilibug[79] siya nga[82] gina-apekto[39] sang walay nga pagkalíg-on[80] sang DHA kag DKG ang reduksyón[45] kag oksidasyón[6] . Busa, dili ginabuhin[41] nga kompleto[81] ang DHA sa kalapad[42] sang[5X] pisiolohiko nga pH sa mga pareho nga molar nga konsentrasyón sang[5X] NADH bangud[62] sang[5X] ekstrang[113] saponipikasyón sang[5X] DHA lamang. Ang parého[44] nga magamit sa mga pagbuhin[45] sang[5X] mga substansiya, nga[82] nagaunod[92] sang grupo nga H–S, kag pára sa sinâ[83] gin-kítŕ na[46] (sang awtor[140] ) ang isa ka dayag[84X] nga kahusay[84Y] sing reaksyón[108] daw kaangay pára sa saponipikasyón sang[5X] DHA. Apang, ang isa ka intermedya[87] nga estado[88] , nga pagkatapos kon ano[82] masunod ang reaksyón[108Y] sang[5X] matuod nga pagbuhin sang[5X] DHA , ipaga-eksperiensia kaúpud[106][52] sa[97] inpra-pula nga espektroskopiya kag sa panahon sang[5X] mga reaksyón[108] kaúpud[106][52] sa mga grupo nga H–S. Gin-kítŕhan na[78] (sang awtor[140] ) ang maathag nga inpra-pula nga espektroskopisko nga mga pagpatuhay sa mga reaksiyon[108Y] sang oksihenasyón sa tunga sang[5X] mga (kemikal nga) deribatibo nga[82] mahimo ukon indi mahimo pagporma isa ka singsing nga C(6)–O–C(3).
Revision of NOTA starting later ... (das kann noch sehr lange dauern)
| unproofed (eng.) = ungeprüft (dts.) = hindi napigilan (tl.) = indi mapunggan (hil.) Nota: Dumduma: |
Hiligaynon nga pareho sing[5] mga kahulugan:
Ilonggo nga pareho sing[5] mga kahulugan: Hiligaynon'sche Synonyme: Ilong'go'sche Synonyme: |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 00) | seksyón
kaundan bahin | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 01) | set
sahi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 1) | nagbulig
ginbuligan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 2) | badbad
ginbadbad binadbad [= "-in-" [Infix] + "badbad"] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 3) | ginatipigan (??; = "stored up", "saved" (eng.))
ginbutang isulod nagdungka (??; = "anlanden", "erreichen" (dts.)) binutang [= "-in-" [Infix] + "butang"] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 4) | awtorisasyón[4X]
permiso pahanugot nagpahanugot | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 4X) | awtor
aotor [alte Schreibweise 1934] manugsúlat manugsulúlat manunúlat [Lautverschiebungsregel[4Y] ] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 4Y) | Lautverschiebungsregel 4Y: "s"-initiale Wörter mit Präfix "hi-", "ma-", "pa-", usw. wechseln das initiale "s" durch "n" aus, z.B.:
"manu-" + "sulat" = "manunulat" | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 5) | subong man
pati man sing [ERGativmarker Sg.sächl., vor unbestimmtem Hauptwort "ein(e) ..."; auch Genitiv-Marker] sing mga [ERGativmarker Pl.sächl., vor unbestimmtem Hauptwort "irgendwelche ..."; auch Genitiv-Marker] Anm.: "sing" ist nicht so üblich in der modernen Sprache, wird durch "sang" ersetzt. "sing" erscheint in konservativen Übersetzungen der Bibel und in traditioneller oder formaler Sprache. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 5X) | sang [ERGativmarker Sg.sächl., vor bestimmtem Hauptwort "der/die/das ..."; auch Genitiv-Marker]
sang mga [ERGativmarker Pl.sächl., vor bestimmtem Hauptwort "die ..."; auch Genitiv-Marker] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 6)a) | oksidasyón
oksidasion oksihenasyón [??; Anm.: "Ang yelo tubig, apang ang tubig indi yelo" → "Ang oksihenasyon oksidasyon, apang ang oksidasyon indi oksihenasyon" (hil.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 7)a) | gin-usisa[15]
gin-analisar binagbinagon (??) tinun-an (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 8) | interpretasyón
interpretasion pagpatpat (s.Lit.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 9) | pamaagi
paagi metodo | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 10) | obserbasyón
obserbasion ginaobserbahan naobserbahan pagpanilag pinanilagan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 11)a) | para
agod padulong padayon (evtl. inkorrekt ??; = "patuloy" (tg.) = "continuous(ly)", "constant"; (to) "continue" (eng.)) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 12) | nakaeksperyensya
nakaeksperiensia eksperiensia | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 13) | suporta
pagsakdag | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 14) | ginahimo
estandard istandard talaksan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 15)a) | gin-usisa[7]
nagausisa | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 16) | kag nian[16X]
nian[16X] nag-abot | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 16X) | Zeit-Marker für "nun", "jetzt", "gegenwärtig" (dts.):
naán náan nián niyán na karón ron don | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 17) | Aktions.Trigger-AktorFokus real.Aspekt durative Vergangenheitsform:
nagguwa naggua naggwa | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 18) | paagi
modo | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 19) | pagkurog
kurog bibrasyón bibrasion pagpalangurog | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 20) | beste Übersetzung:
pag-unat [NOMEN; = "pag-inat" (ceb.) = "panaginat" (ilo.)] pagpasangkad [NOMEN; = "pagpalapad" (ceb.)] stretching [eng. Lehnwort] ungeprüft: pag-unat-unat nagaunat unat pahanónot (??) nagapahanónot (??) hanónot (?? =^= (h)anunat ??) pull [eng. Lehnwort] paghahatak [tl. Lehnwort] magkaluoy nagasangkad (??) pasangkad | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 21) | kaangtanan (??)
proporsional [eng. Lehnwort] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 22) | kaanggid
mapaanggid (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 23) | pag-ilis
bayluhan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 24) | magkatupong
magkapareho makabulig pareho | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 25) | matúdos
maláwlaw mahangpan masanag maathag tuman kaathag pa maathag | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 26) | pero
apang | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 27) | daw-kristal [= "kristallin" (dts.)] (s.Lit.)
kristal [= "Kristal" (dts.)] tulad kristal [=?= "wie kristall", "kristallin" (dts.)] kaangay sang kristal (??) agid-agid kristal [=?= weitere Möglichkeiten siehe Lit.] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 27X) | sang porma sa DHA nga nagalakip sang tubig
.. nga porma, nga[82] ginlakip ang tubig .. nga hydrato[59] nga porma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 28) | maathag nga
indi buron nga | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 29) | deuterasyón
deuterasion | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 30) | saponipikasyón
saponipikasion | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 31) | nagamit
ginagamit magamit mapuslanon punksyonal (esp.Lehnwort) nagapanghikot | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 32) | aktibasyón
aktibasion | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 33) | elektroniko nga pagproseso sang (mga) data (= EPD (hil.); EDP (eng.))
pagproseso sang (mga) elektroniko nga data (= PED (hil.) =PED (eng.)) elektroniko nga pagproseso sang (mga) elektroniko nga data (EPED) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 34) | bala
magakmay pildora | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 35) | pinaka-malig-on[35X]
tuman ka malig-on[35X] kamalig-on[35X] malig-on-malig-on[35X] gid malig-on[35X] gid Anm.: "gid" [postadj.] (hil.) steht für "very" (eng.) = "sehr" (dts.); unklar ist, ob die Verdopplung d.Adjektiv-Vokabel ebenfalls mit ["sehr" + Adj.] zu interpretieren sei. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 35X) | (..)mabakod
(..)kabakod (..)malig-on | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 36) | konsentrasyón
pagkonsentrar | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 37) | nakakita
nakita ginusisa gin-usisa ginsayasat [Passiv v."magsayasat"; siehe: "nagsiyasat" (tl.)] ginsayasaton [Passiv v."sayasaton"] ginsalawsawon [Passiv v."salawsawon"] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 38) | nagasugod
nagsugod | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 39) | nag-impluhensya (??)
gina-impluhensya (??) maka-impluhensya (??) nag-impluhensiahan (??) naga-apektar naga-apekto nag-apektar (??) na-apektar (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 40) | mahuyang
kahuyang | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 41) | ginabuhinan
ginbuhinan ginapahinay ginapahaganhagan ginabuhin | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 42) | nibel [= "Niveau"; "Bereich" (??) (dts.)]
nagatuptop [= "Umfang"; "Bereich" (??) (dts.)] kahimtangan [= "Situation", "Umstand", "Zustand", "Kondition", "Bedingung"; "Bereich" (??) (dts.)] raya [= "Reihe", "Linie"; "Bereich" (??) (dts.)] kasangkaron [= "Breite", "Ausmaß"; "Bereich" (??) (dts.)] kalabaon [= "Länge"; "Bereich" (??) (dts.)] kalapad [= "Bereich" (??) (dts.)] lilaw [= "Bereich" (??) (dts.)] kataason [= "Tiefe"; "Bereich" (??) (dts.)] rehiyon [= ("Landschafts-","Zuständigkeits-")Region, "Gebiet", Zone"; "Bereich" (??) (dts.)] pagkatuhay [= "Differenz", "Kontrast", "Variation", "Unterscheidung"; "Bereich" (??) (dts.)] lugar [= ("Wohn"-, "Landschafts"-)"Gebiet", "Bereich" (??) (dts.)] diperensia (??) [= "Behinderung", "Freundschaft" (??); "Differenz", "Bereich" (??) (dts.)] duog [= ("Wohn"-)"Ort" (dts.)] teritoryo [= "Territorium", ("Landschafts"-)"Gebiet"; "Bereich" (dts.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 43) | asido nga askorbiko
bitamina C | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 44) | ang pareho
matuod man sing kaanggid amo man kinahanglan man | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 45) | reduksyón
pagbuhin pagpang-iban | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 46) | natigayon
natika nasapwan nasugilanon masumalang gin-kítŕ na[postpositional.Adverb "na" (hil.) = "bereits" (dts.) erzeugt Vergangenheit] Anm.: evtl. doppelte Fußnote für "..-kítŕ-.." siehe [78] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 47) | Kopula-sein (bei Äquationalsatz):
amo (ang) [= "identisch" (dts.) ?; = "mao (ang)" (ceb.) = "ay" (tl.) = "{}"/"∅" (ilo.); s.Lit.; (z.B.:) "sein; bin, bist, ist, sind, seid; war(en), warst, wart" (dts.)] kay (="wegen" (dts.); in Cebuano auch als Invertier-Partikel vor Verben nach Subjekt analog zu "ay" (tl.) benutzt; unbekannt, ob in Hiligaynon ebenso) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 48) | gikan
halin | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 49) | pareho
alangay | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 50) | nagsulat
ginsulat sinulat [= "-in-" [Infix] + "sulat"] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 51) | ... ??
support bulig pabór asisténsya panábang tábang ayúda | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 52) | nga may [das Substantiv/-Pronomen, welches dem "may" gehört, steht im OBLiquus-Fall (ohne Linker oder Marker; also ohne "ang" oder "ng"), z.B. "nga may bulig"[51] , nicht: "nga may ang bulig", usw.]
kaúpud[106] [+ "ang ..." ="das Subjekt (z.B. Genehmigung)"] + [+ "sang ... " = Besitzer/Genitiv-Objekt (z.B. seine, des Autors)"] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 53) | pagkapapas [="Verblassen", "Schwund" (dts.)]
kalaglagan(g) (??) [Ligatur; "Zerstörung","Ruin" (dts.)] paglaglag (??) ekstinktion ekstinksyón kapanasán (="Streichung, Abschaffung, Zerstörung, Verschwinden" (dts.)) kamatáyon (??) (="Tod, Kündigung, Ende, Auflösung" (dts.)) pinapatay (??; siehe "matay") pagpamatay (="Auslöschung" (dts.)) madula (??) (="Aussterben", "Spielende" (dts.)) kapinapatayan (??) pagtapna (??) (="Unterdrückung" (dts.)) Anm.: evtl. könnte Extinktion auch als 'Töten' (statt 'Sterben') von Licht/Strahlung interpretiert werden, da nach Lit... gilt: "Licht ausmachen" (dts.) = "kill the lights" (eng.) =?=[accessory focus, Lautschrift:] "i-patschon ang sugá" (hil.) = "i-patyon ang suga" , wobei nach www.bohol.ph/diksyunaryo.php "suga" nur als cebuano-sprachig gelistet ist. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 53X) | koepisyento
koepisyent | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 54) | sa paagi [ist zu "nga paagi" postpositional etwas ungeschickt]
bangod bangud | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 55) | amo[47]
subong sang [=?= "katulad ng" (tl.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 56) | natabo (??)
mitabo (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 57) | sa ginútlan
sa ulot sa gintung-an | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 58)a) | porma
dagway | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 59) | hidrato
hydrato | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 60) | rehiyon
kasangkaron (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 61) | determinado (esp.Lehnwort):
kapat-uran ?? [Adj.; Adv.] napat-ud[102] napat-od[102] mahibaluan nahibaluan nahibal-an ginhibalo anay | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 62) | Doppel-NOTA: siehe [86]
para sa(ng) (??) tungod sa(ng) bangod sa(ng) tungud sang bangud sang | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 63) | grupo nga punksyonal
grupo sing[5] (mga) bono grupo nga bono | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 64) | paghalin ?? (= "weggehen", "verlassen", "trennen" (dts.)
ág-ag ?? (= "(Körner/Steine aus Sand) herauspicken/herauslesen", "trennen" (dts.) álap ?? (= "(Spreu vom Weizen / Verunreinigungen vom zu kochenden Reis) trennen", "reinigen" (dts.) diborsio ?? (= "Scheidung", "Trennung" (dts.) pag-apostata ?? (= "(Glaubens-)Trennung", "(Glaubens-)Abfall" (dts.) magbulag ?? (= "(sich) trennen" (dts.) nagbulag ?? (= "Trennung" (dts.) pagbulag ?? (= "(sich) scheiden lassen" (dts.) pagbulagay pagtunga ?? (= "halbieren", "(mitten durch) trennen" (dts.) pagsipák ?? (= "ausfallen", "trennen", "streiten", "nicht zustimmen" (dts.) dólon ?? (= "trennen", "eingrenzen", "ausgrenzen", "umgrenzen", "limitieren", "definieren", "umschreiben" (dts.) súlhay ?? (= "filtern", "(leicht) trennen", "auseinanderspalten", "verschieben", "wegfahren", "zerstreuen" (dts.) suláy ?? (= "trennen", "spalten" (dts.) matalha ?? (= "(Holz leicht) spaltbar sein"(dts.)) talha ?? (= "(Holz leicht) spaltbar sein"(dts.)) katalha ?? (= "(Holz leicht) spaltbar sein"(dts.)) ..-bulag-.. [=^= "..-buwag-.." (Lit.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 65) | ehémplo
huluáran kompás márka modélo pagsolóndan palanganináwan patúpung régla solóndan solókban takús taláksan tása | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 66) | magbuhat
humanon | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 67) | folgende Verben sind evtl. passend:
nakaúyun (=beste Form !) pumaayon paangay nachfolgende Vokabel(n) werden v. translate.google sinngemäß übersetzt [obwohl i.Dez.2020 noch kein Hil. gelistet]: puma-ayon tumbas patas pareho magkatimbang folgende Verben sind evtl. unpassend: pumasugot | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 68) | inaugural (nga)
pamukás (nga) [="pang-" + "bukas" (hil.) = "Eröffnungs-.." (dts.)] kasogóran (sang) [= "beginning", "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) pamúnň (sang) [= "beginning", "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) panugurán (sang) [= "beginning", "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) úna (sang) [= "beginning", "first" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) úna (nga ??) púnň (sang) [= "beginning" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) sinúgdan (sang) [= "beginning" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) tuburán (sang) [= "beginning" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) búhang (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) buhangán (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) búhň (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) buloksan [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) bulwágan (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) búslot (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) entráda (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) lubút (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) luhót (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) tohók (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) tulughúngan (sang) [= "opening" (eng.)] (noch nicht eingepflegt) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 69) | nakasaráng
nakaharáng (tl.) nasaráng nahímo [stat.trigger, goal focus, real aspect] nahímoan [stat.trigger, locative focus, real aspect, präs.?] nahímuan [stat.trigger, locative focus, real aspect, past ?] nahimo (ceb.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 70) | "madamo(ng)" (hil.) = "marami(ng)" (tl.) = "daghan(g)" (ceb.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 71) | dibuenas ??
múhay (??; s.Lit.) (mag/nag-)madinalag-on (??; =?=: "madinalaganon", "madinalagánon" (s.Lit.)) nadinalagon (??) madinalagon (??) nagmadinalag-an (??) nagmadinalag (??) namadinalag (??; siehe: "dalag", "darag"; s.Lit.) (mag/nag-)uswag (??) (mag/nag-)muhay (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 72) | Mustertabelle (zur Zeit noch nicht mit Text verlinkt (unerledigt)) für Fokus/Trigger-Beispielsätze:
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 73) | sa palibot sing 37°C[73X]
sa 37°C[73X] sing mga 37°C[73X] mga 37°C[73X] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 73X) | 37
treintay-siete katluan kag pito (= 30 + 7 ) Anm.: der Präfix "ika-" erzeugt Ordinalzahl, z.B.: "ika-katluan kag pito" = "37." = "siebenunddreissigste(-m,-n,-r,-s)" | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 74) | pa gihápon (= "noch + immer" (dts.) = "still + ever / always" (eng.))
pa (= "noch" (dts.) = "still / yet" (eng.)) folg. Syn. sind noch ungeprüft: pa (gihápon) nga may ?? gihapon kaúpud[96] ?? kaúpud[96] pa ?? pati (??; = "also" (eng.) = "auch" (dts.)) páti (??; = "together with" (eng.) = "zusammen mit" (dts.)) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 75) | tunúg
resonansiya (??) resonansya (??) resonansia (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 76) | magtalábid (siehe Verbwurzel: "talábid", "talabid" (hil.) = "(to) connenct", "(to) link together", "(to) bind together" (eng.))
nagatalábid (??; falscher Aspekt/falsche Zeitform; s.Lit.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 77) | solusyón nga stock (??; "Vorrats-Lösung" (dts.))
solusyón nga stok (??; "Vorrats-Lösung" (dts.)) solusyón nga púnň (??; "Stamm-Lösung" (dts.)) solusyón nga puno (??; "Stamm-Lösung" (dts.)) solusyón nga nánay (??; "Mutter-Lösung" (dts.)) solusyón nga nanay (??) solusyón nga mádre (??; "Mutter-Lösung" (dts.)) solusyón nga mádre (??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 78) | napanagat (siehe Verbwurzel: "panagat" (hil.) = "(to) discover" (eng.))
nakítŕ nakita nasápwan nasapwan ginkaplag (=?=Lehnwort: "gikaplag" (ceb.)) ginkítŕhan gin-kítŕhan na [postpositional.Adverb "na" (hil.) = "bereits" (dts.) erzeugt Vergangenheit] Anm.: evtl. doppelte Fußnote für "..-kítŕ-.." siehe [46] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 79) | problema
isa ka problema palaligban | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 80) | mahuyang[40]
kawalay nga kalig-unan (=^= "Mangel an Stabilität" (dts.)) di-kalig-unan (=^= "Instabilität" (dts.)) kawalay nga kalig-on kawalay nga kapag-on walay nga kalíg-on walay nga pagkalíg-on kahulagán (=?= evtl. nur regional/dialektisch benutzt: "Instabilität" (dts.);s.Lit.) kahulagan kahulág (=?= evtl. nur regional/dialektisch benutzt: "Instabilität" (dts.);s.Lit.) (=(google:) Maßnahme) kahulag | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 81) | wird für adverbalen Gebrauch gerne zerlegt in: "dili" + VERBFORM + "nga kompleto"
indi kompleto indi-kompleto di-kompleto | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 82) | falls unfertig, ist DUMMY-Text von Cebuano (incl. Cebuano-Fußnoten; vergl. mit: [82Y], [83])
mit den Fragepronomen: "kinsa [="who" (eng.) = "wer" (dts.)] / ano [="what" (eng.) = "was" (dts.)], hier stellvertretend mit "ano" gilt: 0: Direkte Frage (üblich): 0.0: "ano" (=Fragepronomen) + "ang" [=DIR.] + (Personal/Possessiv-Pronomen als "sein"-loses Verbalnomen) 0.1: "ano" (=Fragepronomen) + "ang" [=DIR.] + (gebeugtes Adjektiv als "sein"-loses Verbalnomen) 0.2: "ano" (=Fragepronomen) + "ang" [=DIR.]) + (konj.Verbform als Verbalnomen) 0.3: "ano" (=Fragepronomen als Adjektiv]) + "nga" [= LINKER] + (Subjekt, z.B.: "welches Buch/Dokument/usw.") + "ang"[= DIR.] + (konj.Verbform als Verbalnomen) (+ "sa" [GEN.] + (weitere(s) Substantiv(e)) 0.4: "ano" (=Fragepronomen) + "sa" [=OBL. als GEN.Marker] (+ "mga" [=Plural-Marker]) + (Subjekt, z.B.: "welches von den Büchern/usw.") + "ang"[= DIR.] + (konj.Verbform als Verbalnomen) (+ "sa" [GEN.] + (weitere(s) Substantiv(e)) 1: Indirekte Frage ("kon" steht vor Fragepronomen, falls damit keine Frage eingeleitet wird; üblich): 1.1 (siehe 0.3): [Verb(alsequenz)] + "kon ano (nga)" + ... + [Verbalgruppe] (z.B.: er fragt/frägt, welche Blüte rot ist(/sei)) 1.2 (siehe 0.4): [Verb(alsequenz)] + "kon ano sa" + ... + [Verbalgruppe] (z.B.: er fragt/frägt, welche von den Blüten rot ist(/sei) 1.3 (siehe 0.2): [Verb(alsequenz)] + "kon ano ang" + ... + [Verbalgruppe] (z.B.: er fragt/frägt, welche ... (??) ist(/sei) Relativsatz-Einleitung (üblich): 2.1: [Subst.] + ", nga" + [Verbalgruppe] (z.B.: die Blüte, welche rot ist) 3: unüblich: 3.1: [Subst.] + "kon ano" (+ "sa") + ... + [Verbalgruppe] (z.B.: er fragt/frägt nach der Blüte, welche rot ist(/sei); entweder nach Muster 1: oder 2: übersetzen) 3.2: ("kon" +) ano" + "sa" [=IND.] unklar, ob passend?? / ungeprüft!: 2.2: [Subst.] + ", hain sa" + [Verbalgruppe] (z.B.: die der Blüten, welche rot sind) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 82X) | Interrrogativ-/Frage-Pronomen:
diin [= "where" (eng.) = "wo" (dts.)] tagadiin [= "where from" (eng.) = "woher" (dts.)] san-o [= "when" (eng.) = "wann" (dts.)] sin-o [= "who" (eng.) = "wer" (dts.)] nga-a [= "why" (eng.) = "weshalb", "warum" (dts.)] kamusta [= "how" (eng.) = "wie (sein)" (dts.)] ano [= "what" (eng.) = "was" (dts.)] paano [= "how" (eng.) = "wie (machen)" (dts.)] paanoano [= "kamusta" (ilo.)] pila [= "how much"/"how many" (eng.) = "wie viele" (dts.)] ikapila [= asks the numerical order of the person = "der wie-vielte" (dts.)] tagpila [= asks the monetary value of something = "How much is this beef?" (eng.) = "wieviel kostet dieses Beef" (dts.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 82Y) | Relativsatz-Einleitung:
[Subst.] + "kon diin" + [Verbalgruppe] [Subst.] + "kon diín" + [Verbalgruppe] [Subst.] + "kon hain" + [Verbalgruppe] [Subst.] + "kon haín" + [Verbalgruppe] [Subst.] + "kon kain" + [Verbalgruppe] [Subst.] + "kon kaín" + [Verbalgruppe] [Subst.] + "kon ano" + [Verbalgruppe] ("kon" steht vor Fragepronomen "ano", falls damit keine Frage eingeleitet wird) [Subst.] + "kon anó" + [Verbalgruppe] [Subst.] + "nga" + [Verbalgruppe] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 83) | VOKABELN: "for which", "wherefore" (eng.) = "für welch(en,e,es)", "wofür" (dts.):
"agod diin" (hil.) = ... (??) "agúd (nga)" (hil.) = "(so) that", "in order that" (eng.) ["nga" kann ohne Bedeutungsverlust weggelassen werden; Lit. ] "pára diin" (hil.) = "for those", "on behalf of those", "in order to those", "that those" (eng.) "pára sina" [ERG/OBL] (hil.) = "for those", "on behalf of those", "in order to those", "that those" (eng.) "para sinâ" [ERG/OBL] (hil.) = "für jene" (dts.) hier unpassend: "sa ikaáyo" (hil.) = "for good", "for benefit", "for welfare" (eng.) "águd" (hil.) = "use", "usefulness", "utility", "advantage" (eng.) "gani" (hil.) = "therefore" (eng.) = "dafür" (dts.) (s.Lit.) "gani man, tungod sini" (??; hil.; s.Lit.) "man" (hil.) = "also", "too", "as well as"; "well" (eng.) = "auch" (dts.) (oft dekorative Verwendung; s.Lit.) "gani man" (hil.) = "therefore too" (eng.) = "dafür also" (dts.) "tungud sini" (hil.) = "because of this", "therefore" (eng.) = "deswegen", "dafür" (dts.) (s.Lit.) "tungud sina" (hil.) = "because of that", "therefore" (eng.) = "deswegen", "dafür" (dts.) (s.Lit.) .., da Redensart: "sa tungúd siní gáně" (hil.) = "precesely for this reason" (eng.) (s.Lit.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84) | hayag
dayag hilum maathag | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84Q) | tatlo
3 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84R) | baylohan
gin-baylohan islan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84S) | yunit
unidad isa 1 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84T) | oras
kaorason kaoráson kaorasón takna tákná tion panahon tinion | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84U) | VOKABELN:
tagsa ka oras[84T] (??) [="pro Zeiteinheit" (dts.)] tagsa ka yunit[84S] sing oras[84T] [="pro Stunde" (dts.)] tagsa ka yunit[84S] nga oras[84T] [="pro Stunde" (dts.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84V) | ang ratio [=esp.Lehnwort]
ang rate [=eng.Lehnwort] ang kantidad sa sustansia nga baylohan[84R] sa tágsa ka oras[84U] ang kantidad sa sustansia nga amo gin-baylohan[84R] sa tágsa ka oras[84U] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84W) | pagsuma
pagbilog | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84X) | dayag[84] nga ... reaksyón[108]
... reaksyón[108] nga daw ginapakita sini | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84Y) | kahusay [="Ordnung", "Reihenfolge" (dts.)]
arasan [="Ordnung", "Reihenfolge" (dts.)] kahimusan (??) (pagsuma[84W] sang mga) eksponente sang ekwasyon sang layi[84Z] nga kadasigon sang reaksyon[108] nga kemikal (hil.) (pagsuma[84W] sang mga) eksponente sang ekwasyon sang layi[84Z] nga ratio[84V] sang reaksyon[108] nga kemikal (hil.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 84Z) | kasugoan
kasogoán layi [Lehnwort "ley" (esp.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 85) | bis-
makaduha- | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 86) | DOPPEL-Nota: siehe [62]
para sa tungod sa bangod sa | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 87) | naulot
intermedya [tl.Lehnwort?: ="intermediate" [Adj.] (eng.)] sulod sang lang-at nga tion (=?=(wfw:) ...??) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 88) | kahimtangan[88X] sa sulod sang lang-at nga tion[87]
intermedya[87] nga estado[88X] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 88X) | situasyón
kondisyón kahimtangan estado | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 89) | Anders als bei den Akkusativsprachen ist im Hiligaynon die Fallunterscheidung.
Der Obliquus [="schräger Fall" / "schiefer Kasus"] steht meist für alle Fälle ausser dem Nominativ, welcher dem Direkt-Fall im Tagalog und dem Absolutiv im Hiligaynon entsprechen kann. Dem Ergativ im Hiligaynon kann der Indirekt-Fall im Tagalog zugeordnet werden. Im Numerus "Plural" folgt sein Marker "mga" direkt dem Kasus-Marker.
Zu Vergleichszwecken sind vorübergehend die Fall-Artikel für Cebuano gelistet. Im Detail:
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 90) | Vorsicht! Falsche Freunde (noch nicht verlinkt)
asetiko [=a: "Essig-" (dts.) = "acetic" (eng.) =/= b: "asketisch", "mönchsartig" (dts.)] ... | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 91) | nga amo[47]
ilabi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 92) | naga-unod
nagaunod | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 93) | malulo
maalwan | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 93Z) | alternative Wortfolge / Syntax [REGIE-Anweisung: SPAN-title überarbeiten !! ]:
Sa bulig[51] sang[5X] na-usisa nga mga parametro nga banda, sang[5X] istandard[14] nga kag kalibrasyon nga mga espektro[101] gikan[48] sing[5] mga pagtatakus nga inpra-pula sa mga sustansia, kon ano[82Y] naga-unod[92] sa H–O kag C=O nga bono[63] nga mga grupo, duhá nga naka-eksperyensya[12] sa[5X] isa ka importante nga pagsakdag[13] , ang metodo[9] para[11] sa inpra-pula (IP / IR) nga spektroskópisko nga obserbasyon[10] nga mga reaksion kag man[112] ang interpretasion[8] . | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 94) | butang ?? [= "Ding" (dts.); dies zeigt, dass der Sinn von "penomenon" nicht verstanden wird]
penomenon talan-awon [s.Lit.] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 95) | kinatuhayan ?? [=?=(eher:) "Unterscheidung (war)" (= "distinction" (eng.)) statt "Unterschied (ergab sich)" (= "difference" (eng.)]
tuhay ?? [=?=(eher:) "Unterscheidung (war)" (= "distinction" (eng.)) statt "Unterschied (ergab sich)" (= "difference" (eng.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 96) | [Präposition; "with" (eng.) = "mit" (dts.); + "sa" (vor unpers.Nomen): + "ni" od. "kang" (vor Personen), + " " (vor Pronomen im Objektiv-Fall, z.B. "kamino")] ungeprüft/überarbeiten!
(upod ??/) kaúpud[106] sa bulig ... [="uban sa ..." (ceb.); "upod" (ceb.) =[Präp.:] "mit" (dts.) steht nicht ohne "sa", was man hier auch mit "mit" übersetzen könnte] sa bulig ... kaupod[106] ang [="kauban ang" (ceb.)] Anm.: falls der Satz mit Hilfe eines Instrumantal-Fokus-Verb im Instrumental-Passiv-Fokus formuliert ist, ersetzt der Marker "ang" vor dem "Instrument"-Objekt den Ausdruck "upod sa" durch "kaupod ang". Die Form "upod ang" wäre falsch. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 97) | paagi (nga ??) inprapula nga espektroskopiya [= "IR-spektroskopisch" (dts.)]
kaúpud[106] sa inprapula nga espektroskopiya [= "mit IR-Spektroskopie" (dts.)] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 98) | pahina
pahi páhi pamihak pamihák panawong panawóng | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 99) | Sa sini nga + NOMEN (hil.) [diese Form entspricht "Sa niini + NOMEN (ceb.)", am ehesten der Filipino'schen Form "Sa" + NOMEN + "-(n)g"/"na" + "ito" [ABS./DIR.] (tl.)]
Sa sining + NOMEN (hil.) [selten] Anm.: unklar, warum das Demonstrativpronomen in Tagalog "ito" im ABS-Fall, jedoch in Cebuano "niini" und Hiligaynon "sini" im ERG.Fall steht | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 100) | folgende Affix-Operationen ergeben Verbpassiv:
gin-VERBSTAMM ("gin-" =synonym zu "-in-") [Gegenwart/Zukunft "wird", "werden"], z.B. ginusisa in- + Vokalinitialer VERBSTAMM ("-in-" =synonym zu "gin-") [Gegenwart/Zukunft "wird", "werden"] oder [Vergangenheit "wurde", "wurden"], z.B. inusisa 1.Konsonant(VERBSTAMM) + -in- + (Rest(VERBSTAMM)) [Gegenwart/Zukunft "wird", "werden"], z.B. ...?? na- + VERBSTAMM [Vergangenheit "wurde", "wurden"], z.B. nausisa zur Zeit (Dez.2020) sind die Hiligaynon'schen Verb-Konjugationsregeln nur rudimentär bekannt; z.B. erzeugt der postpos. Zusatz "pareho" bei "inusisa" die Vergangenheitsform (unerledigt!!; siehe Lit.: TB_2020-12-21.html) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 101) | espektro
balangáw (s.Lit.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 102) | napát-ud (s.Lit.)
napat-od | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 103) | Provisorische Textablage (aus: http://104.236.169.62/ilonggo):
Die Konjugationen in Hiligaynon seien einfacher als die Konjugationen in Tagalog. Tagalog kennt 2 Konjugationstypen im Aktorfokus ("-um-", "mag-"), Hiligaynon dagegen nur 1 ("mag-"). In Hiligaynon haben alle Aktor-Fokus-Konjugationen unabhängig von der Root/Verbwurzel konstante Präfixe und keine root-zerlegendene Infixe. (?? wirklich ??) Die Futur-Form der Hiligaynon'schen Aktor-Fokus-Konjugation = identisch mit dem Imperativ und dem Infinitiv (hierzu Diskrepanz/Fehler in anderer Lehr-Literatur [Prüfung unerledigt]). | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 104) | ginaimbestigar [=Präsens-Passiv]
ginimbestigar [=Vergangenheit-Passiv] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 105) | 106
isa ka gatus kag seis isa ka gatus kag seys isa ka gatus kag sixto isa ka gatus kag anum syen kag seis syen kag seys | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 106) | "(upod ??/) kaupod sa" + NOMEN (??)
"(upúd ??/) kaúpud sa" + NOMEN mit: upúd [=VERB] (= "mitgehen", "mitkommen", "begleiten" (dts.)) Anm.: unklar, ob "(ka)upod sa" + NOMEN (hil.) als Ersatz für "mit" + NOMEN (dts.) geeignet ist (??) Betonungswechsel (statt "ka-upúd"): "kaúpud sa" (s.Lit.KVED-Body.pdf,S.226: "together with" (eng.) = "zusammen mit" (dts.)) "kaúpud sang" (s.Lit.KVED-Body.pdf,S.226: "together with" (eng.) = "zusammen mit" (dts.)) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 107) | yábi
lyábi liábe | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 108) | reaksion
reaksiyon reaksyón | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 108Y) | reaksyon[108] nga [=LINKER]
reaksyon[108] sang [=GENITIV] Anm.: diese GENITIV-Form ist geeigneter für Komponenten-Nomen (compound nouns, wie z.B. "Reduktionsreaktion", "Oxidationsreaktion") als die Verknüpfungs-Form [mit LINKER] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 109) | Chapter five (eng.)
kapitulo 5 kapitulo lima | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 110) | mga lyábi[107] nga púlong[111]
mga dakű nga púlong[111] mga keyword | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 111) | púlong
taga tinaga | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 112) | Aufzählung ("beides, {1} und {2}" = "sowohl {1} als auch {2}" (dts.)):
ang duhá nga ... [Verb(al(nomen)-sequenz)], ... [Substantiv_1-Sequenz] kag man ... [Substantiv_2-Sequenz] pareho ... kag ... ... ?? [alternative Formen] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 113) | ekstra(ng)
dugang (nga) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Mga lyábi nga púlong
(keywords)[110] : |
Detlef, Pagel, Giessen, 1992, DHA, DKG, NADH, pH, pKa, RPE, ESR, aktibasyón, alkaline, asetil, aseton, asido, askorbiko, bahin, balor, banda, bibrasyón, bis, bono, butanal, dehidro, deuterasyón, dipole, dissertasyón, duhaketo, ebolusyón, ekstinksyón, elektron, elektroniko, enerhiya, enol, espektro, espektroskópya, espektroskopisko, estado, grupo, guloniko, hidrasyón, hidrolisis, inaugural, inpra-pula, integral, intermedya, interpretasyón, iso, istandard, kahusay, kalibrasyón, karboniko, keto, koepisyent, konsentrasyón, kristal, malig-on, momentum, neutral, oksidasyón, oksihenasyón, okso, pagbuhin, paglibot, pagkadunot, pagkalíg-on, pagpalangurog, pagtatakus, pamukas, parametro, pildoras, pisiolohiko, ploresensya, porma, potometríya, produkto, radikal, reaksyón, redoks, redukton, rehiyon, resonansiya, saponipikasyón, singsing, solusyón, stok, sumaryo, tautomerismo, temperatura, titrasyón, titulo, walay, |
|---|